rujna 28, 2023
Bol se kao naselje prvi put spominje u ispravi iz 1487. („actum in Villa Boli in Palatio Episcopatus“). Tu su težaci obrađivali biskupska im...
Prvi spomen Bola
Prvi spomen Bola
Prvi spomen Bola
Bol se kao naselje prvi put spominje u ispravi iz 1487. („actum in Villa Boli in Palatio Episcopatus“). Tu su težaci obrađivali biskupska imanja i posjede bračke komune. Tima prvim stanovnicima pridružuju se doseljenici iz Nerežišća, Gornjeg Humca i napuštenih naselja po bračkoj unutrašnjosti. Bol je u početku bio podalje od mora, na mjestu današnjeg Podborja uz lokalitete Gornja i Donja obala.
Izvor
Nikola Dominis je diplomirani teolog, pisac, web dizajner i ghostwriter iz Postira s otoka Brača. Zaljubljenik u svoj otok.
Otoče cvrčaka
Na ovom otoku čovjek i kamen žive i ratuju od iskona.
Otok jc moj kamen. U njegovim se škrapama grče masline i uspavljuju čempresi.
Na njegovim terasastim pristrancima danas sve manje listaju vinogradi,
a u travnatu proljeću sve se rjeđe raspojasano utrkuju vižljasti jarići i obijesna
ždrebad po njegovim prodoljima.
Moj jc otok pun gomila. Njih su stoljećima gradile vrijedne ruke trijebeći
s posnih krčevina kamenje da kršu preotmu vlake tla i utisnu u njih loze opora
plavca i slatke vugave.
Na bračkim su vršinama već u osvitu povijesti bile naslagane gomile tvrđave i
gomile grobovi. Posvuda su se u živcu kamenu dubla pojila, krčili putovi. Kasnije
se podižu naselja, crkve i pristaništa. Iz bračke se utrobe vadio mramor
za golemu Dioklecijanovu palaču i mnoge velebne građevine diljem svijeta.
Bračani su se na ovom otoku oduvijek borili za zemlju, a uvijek ovisni o milosti
neba: hoće li toj žednoj crvenici dati kišu, hoće li sunčanim krijesom sažgati
plodine što prkosno dozrijevaju između kamenja.
Ovaj se otok izmiče površnom sudu i usputnim usporedbama. Nehajnu se promatraču
rado preruši. Radije će mu pokloniti osmijeh nego pokazati suzu, gorku
kao pelin i bistru poput rakije.
Brač je najgostoljubiviji ljeti kad nudi svoja naselja, svoje uvale, r a s t v a r a svoje
srce. Na bračkim 175 kilometara dugim obalama ljeti je dvostruko više žitelja.
Po njegovim proplancima cvatu i pale nozdrve buseni kadulje, smilja i vrijeska,
bokori lavande i ružmarina. Stotine boja u sazrelih šipaka, planike, žutike
i sljeza, u nabubrenim bobuljama trna, kupine i rašeljke. Zbog zaglušna poja
cvrčaka, što neumorno cvrče na čvorovima česmine, smriječa i smrče, nazvan
je otokom cvrčaka.
Dr. Petar Šimunović
0 Comments: