rujna 27, 2023
O ranoj naseljenosti toga područja svjedoče prapovijesni nalazi iz špilje Kopačine te antički ostatci s područja današnjega mjesnoga groblja...
Supetar
Supetar
Supetar
O ranoj naseljenosti toga područja svjedoče prapovijesni nalazi iz špilje Kopačine te antički ostatci s područja današnjega mjesnoga groblja. U povijesnim izvorima Supetar se prvi put spominje 1423. god., u doba mletačke uprave nad otokom Bračom. Novo naselje oblikovalo se u XVI. st. pored crkvice sv. Petra, smještene u istoimenoj uvali, koja je služila kao pristanište stanovnicima Nerežišća. Zahvaljujući oblikovanju bogata vlasteoskoga sloja, kao i prisutnosti osmanske prijetnje, u mjestu su bili izgrađeni utvrđeni kašteli, pa mletački izvori nakon XVI. st. Supetar više ne nazivaju selom (villa) već utvrdom (castrum). U XVIII. st. na području Porta i Geta bio je sagrađen niz baroknih zgrada imućnih pomoraca, trgovaca i posjednika. Za francuske vladavine (1805–13) u Supetru je bio osnovan sud; god. 1822. postao je općinskim središtem za mjesta Škrip, Splitsku i Mirca. God. 1827. postao je administrativnim i sudskim središtem Brača. Status grada dobio je 1950.
IZVOR
Nikola Dominis je diplomirani teolog, pisac, web dizajner i ghostwriter iz Postira s otoka Brača. Zaljubljenik u svoj otok.
Otoče cvrčaka
Na ovom otoku čovjek i kamen žive i ratuju od iskona.
Otok jc moj kamen. U njegovim se škrapama grče masline i uspavljuju čempresi.
Na njegovim terasastim pristrancima danas sve manje listaju vinogradi,
a u travnatu proljeću sve se rjeđe raspojasano utrkuju vižljasti jarići i obijesna
ždrebad po njegovim prodoljima.
Moj jc otok pun gomila. Njih su stoljećima gradile vrijedne ruke trijebeći
s posnih krčevina kamenje da kršu preotmu vlake tla i utisnu u njih loze opora
plavca i slatke vugave.
Na bračkim su vršinama već u osvitu povijesti bile naslagane gomile tvrđave i
gomile grobovi. Posvuda su se u živcu kamenu dubla pojila, krčili putovi. Kasnije
se podižu naselja, crkve i pristaništa. Iz bračke se utrobe vadio mramor
za golemu Dioklecijanovu palaču i mnoge velebne građevine diljem svijeta.
Bračani su se na ovom otoku oduvijek borili za zemlju, a uvijek ovisni o milosti
neba: hoće li toj žednoj crvenici dati kišu, hoće li sunčanim krijesom sažgati
plodine što prkosno dozrijevaju između kamenja.
Ovaj se otok izmiče površnom sudu i usputnim usporedbama. Nehajnu se promatraču
rado preruši. Radije će mu pokloniti osmijeh nego pokazati suzu, gorku
kao pelin i bistru poput rakije.
Brač je najgostoljubiviji ljeti kad nudi svoja naselja, svoje uvale, r a s t v a r a svoje
srce. Na bračkim 175 kilometara dugim obalama ljeti je dvostruko više žitelja.
Po njegovim proplancima cvatu i pale nozdrve buseni kadulje, smilja i vrijeska,
bokori lavande i ružmarina. Stotine boja u sazrelih šipaka, planike, žutike
i sljeza, u nabubrenim bobuljama trna, kupine i rašeljke. Zbog zaglušna poja
cvrčaka, što neumorno cvrče na čvorovima česmine, smriječa i smrče, nazvan
je otokom cvrčaka.
Dr. Petar Šimunović
0 Comments: